Projekt
Istraživanja podzemlja otoka Mljeta



Otok Mljet poznat po svojoj blagoj klimi i prirodnim krasotama, omiljeno je turističko odredište. Raznolikost biljnog i životinjskog svijeta privukla je na ovaj otok mnoge prirodoslovce pa tako i istraživače špilja i špiljske faune. Prva istraživanja mljetskog podzemlja potaknuta su neobjašnjivim podzemnim detonacijama koje su započele 1822 godine, da bi nakon nekoliko godina iznenada i prestale. U namjeri da objasne ove pojave 1824. na Mljet dolaze bečki znanstvenici koji obilaze i neke špilje pa od tuda potječu prvi pisani podaci o mljetskom podzemlju. Krajem 19. stoljeća dolaze prvi biospeleolozi koji u potrazi za zanimljivom i neistraženom špiljskom faunom obilaze desetak najpoznatijih špilja i jama na otoku. Ipak, sustavna speleološka i biospeleološka istraživanja započela su tek unazad petnaestak godina suradnjom članova Hrvatskog biospeleološkog društva i Javne ustanove Nacionalni park Mljet. Branko Jalžić već sredinom devedesetih obilazi špilje na otoku i prikuplja podzemnu faunu. 2001. godine Udruga studenata biologije - BIUS organizira ljetni kamp na Mljetu u kojem uz biospeleološku sekciju sudjeluje i nekoliko članova Društva. U godinama koje slijede Branko Jalžić organizira još nekoliko posjeta otoku, a 2007. godine započinje projekt speleoloških i biospeloloških istraživanja koje financira JU NP Mljet.




Zahvaljujući razumijevanju uprave Nacionalnog parka istraživanja su provedena i izvan granica parka što je znatno upotpunilo speleološku kartu otoka. Tijekom 2007. i 2008. godine istraženo je ukupno 28 špilja i jama, većinom na kopnu, ali i nekoliko najpoznatijih morem potopljenih objekata. Svi su objekti topografski snimljeni te geološki, paleontološki i biospeleološki obrađeni. Istražena je najdublja jama na otoku Jama Međugrađen iznad Babinog Polja, duboka 102 m, te najduža špilja Galičnjak kod Okuklja duga 130 m.
Zanimljivi arheološki ostaci, pretežno iz brončanog doba utvrđeni su u više špilja. U špilji Galičnjak pronađene su po prvi put u Hrvatskoj slabo poznate „sedrene“ sige odnosno stalaktiti koji rastu kalcificiranjem biljaka koje žive na njima. Faunistička istraživanja donijela su jako zanimljive rezultate kao i pronalazak više životinjskih vrsta nepoznatih za faunu Hrvatske. Ipak, najznačajniji nalazi su otkrića za znanost novih vrsta podzemnih kornjaša iz skupine Staphylinidae. Na temelju prikupljenog materijala već su opisane tri nove vrste, Bryaxis krilei, Euconnus longipedes i Scydmoraphes speluncarius.
Nažalost nakon svih provedenih istraživanja nekolicina iz literature poznatih objekata još nije pronađena. Gusto mljetsko raslinje i dalje krije njihove otvore.
Rezultati istraživanja bit će prikazani u knjižici pod naslovom ˝Vodič kroz podzemlje otoka Mljeta˝ koja je trenutno u pripremi.
Izvoditelji projekta: Helena Bilandžija (voditelj), Branko Jalžić (suvoditelj), Jana Bedek, Tvrtko Dražina, Marko Lukić, Kazimir Miculinić, Martina Pavlek, Domagoj Perkić.
U terenskim istraživanjima sudjelovali su: Petra Bregović, Hrvoje Cvitanović, Vedran Jalžić, Petra Kovač Konrad i Predrag Rade.
U kabinetskom radu: Peter Fenda, Peter Hlavač, Fanica Kljaković Gašpić, Sanja Gottstein, Ana Komerički, Frano Kršinić, Iva Mihoci, Vesna Štamol i Ivna Vukšić.
Zahvalnost dugujemo i Javnoj upravi Nacionalnog parka Mljet, posebno Osvinu Pečaru, Jakovu Nodilu i Damjanu Aljinoviću na pruženoj potpori i uspješnoj suradnji te Vicku Maranoviću koji nas je vodio do špilja i jama po otoku.